O nama

Ukratko o meni

Rodivši se u pčelarskoj obitelji zavolio sam i ja pčele. Sve je počelo 1950.g. kada je moj dida Ivan Popić s 12.g. dobio na poklon od svog ujaka prvu pletaru. Kao samouki stolar ručno je i po svom viđenju pravio košnice i u njih ubacivao rojeve iz pletara. Svoju ljubav za pčele prenjeo je i na mog oca, a i ja sam s odrastanjem zavolio pčele. Pčelarstvom se samostalno počinjem baviti 2001.g. dobivši od tate 4 AŽ košnice i od dide 10 AŽ košnica, koje sam postavio na auto prikolicu i krenuo na prve selidbe po Slavoniji.

Danas naše obiteljsko gospodarstvo broji 127 selećih i 45 stacionarnih košnica.

Sve radimo na starinski način - osjetite proizvode po staroj obiteljskoj recepturi

-- Tomislav Oreč

Više o skupljanju i proizvodnji meda i pčelarenju

Gdje skupljamo nektar za proizvodnju meda?

Naša sezona počinje s prvim cvatom lijeske s koje naše pčele skupljaju prvi cvjetni prah koji je najbitniji za leglo i sam razvoj pčelinjeg društva za nadolazeću sezonu.
Poslije lijeske kreće cvati divlja trešnja vrba i voćke koje sačinjavaju prvi nektar što ga donose pčele na stacioniranom pčelinjaku koji se nalazi u Klokočeviku. Poslije voćne paše pčele se sele u Okolicu Đakova di nose nektar uljane repice, poslije te paše pčele se vraćaju u Klokočevik di počinje medenje bagremovog meda.
Poslije Bagrema pčele se prevoze u okolicu Okučane di sakupljaju med od amfore koji se još i naziva divlji Bagrem. Nakon ispaše amfore pčele se prebacuju na Baniju točnije u Dvore na Uni mjesto Kosna di sakupljaju nektar Kestenovog meda. Poslije kestena pčele se sele u Vukovarsku županiju na ispašu suncokretovog meda i kao zadnja paša šumskog meda pčele se sele u nacionalni park kopački rit koja je ujedno zadnja selidba pred vraćanje kući da se pravovremeno pripreme pčele i košnice za zimovanje.

Kvalitetu meda smo potvrdili na raznim natjecanjima ocjenjivanja meda.

TRADICIONALNO PČELARENJE